Skip to Content

GNU, Anti MS, Humor, Razno

Zašto softver ne bi trebao da ima vlasnike

Tehnologije digitalnih informacija doprinose svetu praveći jednostavnijim kopiranje i modifikaciju informacija. Računari obećavaju da nam svima ovo olakšaju.

Ne žele svi da to bude lakše. Sistem kopirajta (prava kopiranja) daje softveru "vlasnike", od kojih većina namerava da zadrži potencijalnu korist softvera od ostatka javnosti. Oni bi želeli da budu jedini koji mogu kopirati i modifikovati softver koji mi koristimo.

Slobodna kultura

U svom obraćanju pred prepunom salom Open Source konvencije, Lorens Lesig poziva slušaoce da se više uključe u političke procese. Lorens, neumorni zastupnik otvorenog koda, je profesor prava na Stenfordu i osnivač Stenfordovog Centra za Internet i Društvo. Takođe je i autor bestselera Kod, i drugi Zakoni Sajberspejsa. Ovo je kopletan transkript Lorensove uvodne prezentacije koju je održao 24. jula 2002. godine.

Linux i GNU sistem

GNU projekat je počeo pre 12 godina sa ciljem da se razvije kompletno slobodan Unix-oliki operativni sistem. "Slobodan" se odnosi na slobodu, ne cenu; to znači da ste slobodni da izvršavate, kopirate, distribuirate, proučavate, menjate, i poboljšavate softver.

Zašto softver treba da bude slobodan

Uvod

Postojanje softvera nezibežno dovodi do pitanja kako bi trebao da se koristi. Na primer, pretpostavimo pojedinca koji ima kopiju programa kako sreće drugog pojedinca koji bi želeo kopiju. Moguće je da oni kopiraju program; ko bi smeo da odluči da li ovo sme da se uradi? Pojedinci koji to rade? Ili drugi učesnik, zvani "vlasnik"?

GNU Manifest

GNU Manifest koji se nalazi ispod je napisan od strane Ričarda Stolmena na početku GNU projekta, radi potrebe za ljudima koji bi učestvovali i podržali projekat. Prvih nekoliko godina unapređen je skoro nebitno da bi se označili razvoji, ali sada izgleda najbolje da bude ostavljen bez daljih promena, kakav je i viđen od strane većine ljudi.

Syndicate content