Skip to Content

kotnik's blog

Tsocks, za restriktivne slučajeve

Sigurno vam se desilo da se nalazite na mreži sa koje imate ograničen izlaz. Na primer, mnogobrojne javne wireless mreže blokiraju sve osim standardnog Web sadržaja. Ili, na mom poslu, administrator nam ne dozvoljava da slušamo online radio stanice :)

S druge strane, možete se nalaziti na nesigurnoj mreži (kao što su gore pomenute wireless mreže), pa ne biste vrlo rado odavali svoje lozinke nepoznatim administratorima i radoznalim hakerima. Ovo rešenje važi i za te slučajeve.

Sve što vam treba je program pod imenom tsocks i jedna mašina na Internetu kojoj imate pristup (vaš kućni računar, itd.).

Prvo instalirajte tsocks:

apt-get install tsocks

Zatim otvorite fajl /etc/tsocks i podesite default server stavku da izgleda ovako:

server = 127.0.0.1
server_type = 5
server_port = 1080

Sledeće otvorite SSH konekciju sa SOCKS tunelom prema vašoj mašini na Internetu:

ssh -D 1080 korisnik@mašina.com

Za ovu poslednju komandu ćete verovatno morati preći u root nalog, a to možete izbeći tako što izaberete viši port.

I sada ćemo ostaviti SSH konekciju u terminalu, a za svaku aplikaciju koju želimo koristiti tako da izbegava ograničenja lokalne mreže koristićemo sledeći način startovanja:

tsocks amarok &

Ili, ako želite na siguran način da proverite svoju poštu (sav saobraćaj će biti šifrovan preko SSH):

tsocks thunderbird &

Uostalom, shvatate poentu...

Elektron, prvi put viđen

Prvi put smo u stanju da vidimo elektron. Jedan elektron.

Snimak, kojeg možete pogledati ovde, predstavlja jedan elektron koji se nalazi na svetlosnom talasu upravo nakon što je izvučen iz atoma.

Pre je bilo nemoguće snimiti elektron usled njihove veoma velike brzine, što je davalo zamućene slike. No, tim naučnika iz švedskog Lund Univerziteta je uspeo da napravi neverovatno kratke bliceve svetlosti iz intenzivnog lasera, dajući nam prvi put sliku elektrona.

"Elektronu je potrebno oko 150 atosekundi da napravi krug oko jezgra atoma. Atosekunda traje je 10-18 sekundi, ili, ako se predstavi na drugi način, odnos između jedne atosekunde i jedne sekunde je isti kao i starost celog univerzuma naspram jedne sekunde", kaže Johan Mauritson, profesor atomske fizike sa Lund Univerziteta. A ja se nadam da ste uspeli da shvatite koliko je ovo kratak vremenski period.

Malo više detalja, i informacije potrebne da biste našli još mnogo više detalja, možete naći ovde i ovde.

Inteligentni dizajn protiv evolucije

U poslednje vreme pratim ovu "borbu", i prilično me je zainteresovala...

Borba dva načina razmišljanja (pritom napominjem apsolutni kretenizam tzv. teorije inteligentnog dizajna), činjenice i vere, znanja i pretpostavki... vlasničkog i sistema otvorenog koda :)

Krivimo anarhizam?

Per Bylund

18. februar 2008.

Mladi obučeni u crno sa maskama na licima pale još jedan McDonalds restoran. Neki od njih napadaju policiju i nedužne prolaznike. Drugi bacaju kamenice na sve što je dovoljno blizu da bude pogođeno. Dok se drugi, sprejevima "pozajmljenim" iz tatine garaže, brinu o tome da pobuna ostavi tragove na zidovima i prozorima neko duže vreme.

U vestima, izveštači se protive nasilnim plamenovima koji proždiru još jednu zgradu i pričaju o još jednoj "anarhističkoj pobuni". Desetine "anarhista" je privedeno od strane policije, ali većina je pobegla i ostavila ljude u strahu, a njihovu svojinu u ruševinama. Jedan od maskiranih tinejdžera je intervjuisan i priča nam o svojoj dubokoj mržnji prema policiji, društvu, redu - i napretku.

Ovo je anarhija, ako pitate većinu ljudi. Ona je razaranje ljudskih tvorevina i rušenje društvenih organizacija, ona je destrukcija poretka. Ljudi su vaspitani da veruju kako anarhizam pretpostavlja pretnje, spaljivanje, uništavanje, napade i ubistva.

U nemogućnosti da kategorizuju ove mlade ljudi koji su tako puni mržnje - toliko "anti" svemu što jeste i što je bilo - novinari pričaju o "anarhizmu" u nedostatku bolje reči za nasilni nihilistički haos. Bez sumnje ne znaju o anarhističkoj filozofskoj/političkoj tradiciji i nastavljaju sa onim što misle da znaju: "anarhija je haos".

Ali neobaveštenost novinara je uprošćavanje.

Pogledajmo još jednom na masu mladića koji uništavaju sve na svom putu. Kakva je poruka koju ostavljaju? Zidovi nose znak nereda crvene boje, zaokruženo A za anarhiju. I u sredini crne mase ljudi koji terorišu komšiluk: crna zastava. Oni sebe zovu "anarhistima" zato što mrze i žele da unište; oni su "anti".

Ukoliko ih pitate o njihovoj filozifiji, mogu vam pričati o "ratu protiv bogatih" i pljuvanju na Prudonovo ime. Ali neće biti u stanju da vam bilo šta kažu o tome što je on napisao, a čak i ako su pročitali stranicu ili dve, nisu mogli da razumeju. Posle svega, Prudonova izjava da je "anarhija majka, ne ćerka, poretka", podnaslov Takerove slobode, zvuči prilično suprotno onome usled čega je ova vrsta pobune.
Očigledno je da novinari i prosečni ljudi krive anarhizam iz neznanja; ne znaju drugačije. Ali je isto očigledno da protestanti pokušavaju da se voze na duboko neshvaćenoj i propagandiranoj oznaci. Oni ne prave nerede i ne uništavaju zato što su pročitali i shvatili anarhizam, opisan od strane najvećih anarhističkih mislilaca; oni prave nerede pod imenom anarhizma zato što ga shvataju načinom na koji statisti pokušavaju da uplaše ljude organizacijom istog nivoa i nehijerarhije. Korišćenjem anarhije kao razloga za uništavanje, oni igraju igru statista i učvršćuju osećanje da je mit slobode pretnja, a ne obećanje.

Prudon, kao i bilo koji drugi veliki anarhistički mislilac, je bio jasan da anarhizam predstavlja poredak. Ali poredak osnovan na jednakosti, slobodi i međusobnom ličnom poštovanju; u ovom smislu on je, zaista, suprotnost sadašnjem stanju društva. U anarhiji, nijedna individua ne može biti žrtvovana zarad viših ciljeva i nijedna individua se ne kažnjava zbog svojih verovanja ili izbora. Pravo nijedne individue nije veće od drugih individua; osnova anarhije je jednako pravo individua na život i slobodu.

Uništavanje, stoga, nije način delovanja anarhizma ili anarhista. Ne može biti, pošto uništavanje i nasilje pretpostavljaju da počinioc uzima moć kako bi uništavao, time izdižući sebe iznad drugih. Anarhizam je ne-moć, anti-moć. Razlog zbog kog su anarhisti protiv država je zato što je ona bazirana na uništavanju prirodne jednakosti i prava na slobodu - ona stvara hijerarhije i izdiže neke iznad ostalih kroz privilegije. Ona ljude održava robovima u prisilnu strukturu iskorišćavanja i terora.

Uništavanje je mera statista; osnova je vlasti.

Pa zašto su onda crno obučeni mladići toliko puni mržnje i toliko skloni uništavanju? Oni sebe zovu anarhistima, ali su otelotvorenje statističkog principa: "uradi kako kažem - inače". Maskirane horde besne na ulicama pozivajući anarhiju žele moć; oni žele moć da rade šta žele i zatevaju moć da odvoje akciju od odgovornosti. Oni žele slobodu da se ponašaju kako žele - bez posledica. Zahtevaju poštovanje od drugih u smislu straha, poslušnosti i predavanja, a ne u smislu poštovanja i divljenja; oni žele da budu država i kontrola njene moći.

Oni su zaista suprotnost svakom zamislivom delu anarhističke tradicije, ali koriste tu oznaku da prebace odgovornost za svoja dela na druge. Krive anarhizam za svoja dela, dok zahtevaju od državnih moći da pretvore društvo u njihovu zamisao utopije. Pobune nisu poziv na slobodu; one su poziv na drugu vrstu vlasti.

U anarhizmu, s druge strane, vlast je nepostojeća. Stariji anarhisti bi prepoznali statizam u bilo kojoj formi i pod bilo kojom oznakom - makar i da nosi oznaku "anarhizma". Mi bismo trebali takođe.

Lekcije iz elektronike

"Lekcije iz elektronike" je slobodna i besplatna serija priručnika koji će vas naučiti elektronici i električnim šemama.

Ukoliko želite brz link za skidanje, evo ga ovde (veličina fajla je oko 36 megabajta).

Odakle je ovaj fajl?

Mali Debian savet, za slučaj da trebate pronaći kojem tačno paketu pripada određeni fajl:

$ dpkg -S /bin/ls<br />coreutils: /bin/ls

GNU manifest na srpskom jeziku

Ubacio GNU manifest.

Može se reći: deo računarske istorije, napisan 1985. godine, koji je označio početak jedne vedre ere u razvoju računara, a čije efekte i sam danas jako osećam...

Činjenica

Manje od jednog procenta novca koji se svake godine potroši na oružje je bilo potrebno da se sva deca postave u školu do 2000. godine, ali se to ipak nije desilo.

izvor

Intervju sa Šonom Mos-Pulcom

Dobra blogerska duša, sa bloga fsckin w/ linux, je napravila kratki intervju sa Šonom Mos-Pulcom, direktorom OpenMoko kompanije.

OpenMoko sam pomenuo u jednom od prethodnih postova, sa očigledno izraženom pristrasnošću ka ovom proizvodu.

Nakon što sam pročitao intervju, još više se osećam tako. Ova kompanija je svež vazduh u korporativnom svetu. Na putu su da naprave veliki bum, ukoliko ih budemo podržali.

Zašto? Pročitajte intervju.

SSH savet

Kopiranje SSH javnog ključa na novi, udaljeni, sistem je kratak, ponavljajući i dosadan zadatak. Šteta što ranije nisam saznao sa ssh-copy-id komandu, koja dolazi u paketu sa OpenSSH.

Sve što je potrebno da biste iskopirali svoj javni ključ je sledeće:

ssh-copy-id korisnik@mašina.com

Svaki sledeći login će ići preko ključeva. Podrazumevani javni ključ je uvek ~/.ssh/id_rsa.pub, a drugi ključ možete navesti preko -i parametra. Uostalom, pogledajte man stranicu.

Syndicate content